Povijest

Japija2Selo Uzarici smješteno je na jugozapadnoj strani Mostarskog blata pod obroncima planine Trtla (689 n/m). Prema dosad utvrdjenim povijesnim izvorima, Blato se prvi puta spominje, zajedno s Krusevcem (danasnje Krusevo) u darovnici kralja Ostoje braci Radivojevićima 1408. : “Civitatem Crussenaz et Blato cum omnibus iuribus et territoriis”.1 Rimokatolicka zupa Blato, u koju spada takodjer selo Uzarici, spominje se 1599.2 U sveukupnom popisu Bosanskog sandzaka, koji je zapoceo pocetkom redzepa 872. i zavrsio krajem sevala 873. (od 26. sijecnja 1468. do 12. svibnja 1469.) selo Uzarici je upisano medju napustena sela (Vlasnici, Gradac, Lise, Kočerin, Uzarici, (H)rasno, Dobric, Buhovo, Jare i Tate). Stanovnici su napustili to podrucje, po svoj prilici, bjezeci pred Turcima, sto znaci da su ta sela postojala i prije turske vlasti (oko 1476) nad ovim podrucjima, te da ti podaci moraju negdje postojati, samo je pitanje kako do njih doci. Na zalost, priredjivaci Glasnika su se zaustavili na petnaestom stoljeću.3

Na podrucju Sirokog Brijega (u nahiji Mostar) 1476. navode se sljedeca sela: Gradac, Lise, Duzice, Kocerin, Crnac, Uzarici, Rasno, Dobric, kao i ranije spomenuta sela: Buhovo, Mokro i Knespolje. Krajem 15. stoljeca spominju se sela: Uzarici, Mokro, Lise, Knespolje, Jare, Dobric i Gradac; a u popisu (defteru) 1516/17.: Ljubotici, Rasno, Vlasnici Crnac, Dobric, Uzarici, Kocerin, Gradac, Lise.4 U Dragicevicevom izvjestaju 1743. u zupi Mostarsko blato izmedju ostalih sela navodi se i selo Uzarici (Uzarichi). Otada se selo Uzarici stalno spominje pod tim imenom.5

Najcesca prezimena (rodoslovlja) na Uzaricima su: Bosnjaci (nekoc su se zvali Orozi), Cerkezi, Cubele, Corici, Gugici (nekoc Lasici), Hrkaci, Kosiri, Kozuli, Kraljevici, Lasici (nekoc Ajdukovici) Lovrici, Ljubici, Mandici, Matijevici, Nakici, Nogale(o), Novaci (nekoc Novakovici), Primorci, Skoke, Sliskovici (nekoc Ceskici, Jurici), Solde (nekoc Crnci, Karacici), Susci, Zovke. Na Uzaricima vise nema ovih rodova: Orozi (nekoc Bosnjaci), Lepani (nekoc Boskovici), Sablje (izumrli), Boksici, Karabeg.6

Za razliku od svih drugih sela u okolici o Uzaricima ima vrlo malo podataka, a i ono malo odnosi se samo na dio sela. To je jos jedan razlog vise da se pocne istrazivati proslost Uzarica. O klimatskim uvjetima sela najbolje govori predaja, da prvi mraz padne oko Sisveta (Svih svetih), ili ona “sv. Kata snig na vrata”.7 Selo je smjesteno na samom Mostarskom blatu u kojem se nalazi plodna zemlja i zdrava pitka voda,8 a nadje se i po koja riba: pastrva, klen, ugor. U Uzaricima mogu uspjevati razne vrste zitarica, zelja, povra, voca i vinove loze, te poznati hercegovacki duhan.9

Stanovnici su se nekoc pretezno bavili poljoprivredom i stocarstvom. Danas sve manje obradjuju zemlju i vrlo malo uzgajaju razne kulture, povrce i voce. Stada ovaca i goveda vise se ne vide na polju, po zelenim pasnjacima, po brdima i u planinama. Jos uvijek se mogu cuti stari nazivi za obradu vune u selima nanizanim uokolo Mostarskog blata (Uzaricima, Jarama, Biogracima i Ljutom Docu). Tako se skidanje vune s ovcijeg vrata naziva “podgalatavanje”, a dobijena vuna “tusica”, vuna skinuta s ovcijih “misina” zove se “guljevina”.10 U razdoblju od 1935. do 1945., Uzarici se spominju kao jedno od bogatijih sela u sirokobriješkoj opcini. Uzaricke su djevojke dolazile uciti razne vrste “vezova” u strucnoj skoli casnih sestara Franjevki na Sirokom Brijegu.11

Uzarici su poznati i po svom starom groblju Sarampovo, u kojemu se nalaze nadgrobni spomenici znameniti stecci.12 Selo Uzarici i njegovo staro groblje Sarampovo spominju se u raznim predajama. U narodu se spominje pasa Kukavica koji je, dosavsi na Sarampovo, sagradio kule i zidine da ga stite u osvajackom pohodu na grad Mostar. Mostarci su se u pocetku jako prestrasili pase Kukavice i njegove vojske te poceli bjezati. Ali su odustali od bjezanja kad ih je neka baba osokolila rijecima: “Nije ono vojska ko je vojska, niti imaju topove ko topove, vec su ono topovi od kljenova panja, a vojska nosi u tikvi praha”. Nakon toga su Mostarci ispalili iz topa Zelenka “kursum” koji je pao na Sarampovo. Kad je pasa Kukavica cuo odakle je tane doslo i koja je to daljina, odustao je od napada na grad Mostar, rekavsi: “Kad Mostarci imaju takve topove, onda ja tu ne mogu nista uciniti”.13 Postoji prica o jednom uspravnom stecku na Sarampovu na kojemu su zasjekli ostricom maca dvojica junaka, jedan turcin i jedan kaurin (krscanin). Kaurin je zasjekao dublje, bjezeci pred turcinom, i na taj nacin mu dao do znanja da mu je uzalud progoniti ga, jer ga nikad nece sustici niti pobijediti. Stecci su ukraseni dvosjeklim macevima okrenutim prema dolje. Podrijetlo stecaka je nepoznato; zna se samo da spadaju u nadgrobne spomenike, a nije iskljuceno da je na njima znakovlje preuredjivano.14

Uzarici imaju i svoje gradine (gomile), neka vrsta bogomolja, o kojima postoje razne predaje. Prica se da je na gradini bila ziva voda i da su postojale mlinice. Postoji predaja da su Grci, jaki poput divova podizali na gradini stecke i sjekli ih na kuku, da su njihove zene nosile stecke u svojim pregacama, preduci pri tom kudilju i vreteno.15 Uzarici imaju i svoju glazbenu tradiciju, poznatu “gangu”, raznovrsne pjesme: svatovske, zetelacke, putnicke, becarac (dvoglasno pjevanje), razne vrste puckih kola: poskocicu i trusu. U glazbenim sastavima “Ero” i “Borak” u Listici, svirali su i pjevali dvojica Uzarcana. Među prvim djelatnicima Radio Siroki Brijeg (RSB), koji je zapoceo emitiranjem 10. travnja 1992. (tri dana iza “raketiranja S. Brijega”)u improviziranom studiju u MZ Lijeva obala, za miks-pultom bio je takodjer covjek rodom iz Uzarica.16

Uzarici se nalaze u opcini Siroki Brijeg, prvo u Mjesnom narodnom odboru Knešpolje koji je obuhvaćao nekoliko sela: Knespolje, Uzarici, Donji Gradac, Gornji Gradac, Grabova Draga i Gostusa.17 Ovu razdiobu Mjesnih narodnih odbora (upravno područnu podijelu) donijela je 7. sijecnja 1947. Narodna skupština NRBIH. Mjesni narodni odbor Knespolje obuhvacao je 1945. samo tri sela: Dobric, Knespolje i Uzarice. Selo Uzarici se nalazi u sastavu mostarske oblasti, u opcini Siroki Brijeg.18

Prema dosada poznatim povijesnim izvorima, nakon pada Hercegovine pod tursku vlast 1482., ime Uzarici spominje se u popisima (defterima) pucanstva. Naime, tada je upisano kao nenaseljeno ili pusto selo i bilo je u vlasnistvu bosanskog sandzak–bega Isa-bega Ishakovica, a hercegovacki sandzak je potanko opisan 1477. i obuhvacao je podrucje Sirokoga Brijega. Selo Uzarici bilo je vlasnistvo (posjed) hercegovackog sandzak-bega.19

Zanimljiv je podatak da je uoci turske okupacije, prema turskim izvorima, na podrucju koje je tada obuhvacala BiH-a bilo 900.000 stanovnika, a od toga 750.000 katolika, 90.000 “kristijana” koje su franjevci prevodili u krscane te oko 25.000 Srba. Po popisu 1528. broj katolika je jos uvijek veci od muslimana i pravoslavnih. Omjer je bio 57% katolika, 30% muslimana, 9% pravoslavnih. Sto godina poslije (1624.), broj katolika se drasticno smanjuje: 22% katolika, muslimana povecava: 67%, pravoslavnih takodjer povecava: 11%. Od tada ce broj katolika stalno opadati. 1800. postotak katolika je na najnizoj razini, samo 9%, muslimana na najvisoj 73% a pravoslavnih u dvostrukom porastu 18%. 1971. demografska slika pucanstva se mijenja u BiH: 20% katolika, 39,6% muslimana, 37,2% pravoslavih. 1991. katolici su u opadanju 17,3%, muslimani u porastu 43,7%, a pravoslavni u neznatnom opadanju 31,3%.20

S obzirom na pucanstvo u Uzaricima imamo vrlo malo podataka. Na prve podatke nailazimo, prema dosada poznatim izvorima, 1477., prema kojima je selo Uzarici naseljeno mjesto s jednim domacinstvom, 1519. s dva domacinstva.21 Prema popisu biskupa Pavla Dragicevica 1743. moze se zakljuciti da su Uzarici dosta napuceno selo, uzimajuci u obzir popis navedenih prezimena koja su se sacuvala sve do danas: Bosnjaci (dosli s Pologa), Cerkezi (iz Cerigaja), Corici (iz Jara), Cubele (iz Dobrica), Gugici (?), Hrkaci (iz Zavoznika), Kosiri (?), Kozuli (iz Turcinovica), Kraljevici (iz Mokroga), Lasici (iz Dalmacije), Lovrici (?), Ljubici (iz Ljubotica), Mandici (iz Lisa), Matijevici (iz Mokroga), Nogale (?), Novaci (iz Vlasnica), Primorci (iz Tihaljine), Skoke (iz Rasna), Sliskovici (iz Mokroga), Solde (iz Knespolja), Susci (iz Pribinovica), Zovke (iz Kocerina).

1 E. Fermendzin, Acta Bosnae, Zagrabiae 1892, cit. prema Glasniku zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Etnologija. Nova serija, sv. XXIV/XXV, Sarajevo 1970., str. 10-11.

2 Usp. Acta franciscana Hercegovinae, t. I. ab an. 1463-1699, Mostar 1934, str. 45; cit. prema glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Etnologija, Nova serija, sv. XXIV/XXV, Sarajevo 1970, str. 10-11, bilj. 4.

3 Glasnik, nav. dj. str. 16-17, bilj. 23a.

4 Isto, str. 18.

5 Isto, str. 20.

6 Isto, str. 36-39.

7 Isto, str. 185-238, usp. str. 213.

8 Isto, str. 289-299, usp. str. 289.

9 Isto, str. 292-297.

10 Isto, str. 271-289, usp. str. 272.

11 Isto, str. 280-281.

12 Isto, str. 299-337; V.D. Lasic, Pleterni ukras od najstarijih vremena do danas, njegovi likovni oblik i znacenje, Ziral (Zajednica Izdanja Ranjeni Labud) knj. 68, Chicago 1995.

13 Glasnik, nav. dj. str. 337-362, usp. str. 352-353.

14Sematizam Hercegovacke franjevacke provincije, Mostar 1977., str. 75; Hercegovina prije 100 godina ili Sematizam fra Petra Bakule, Mostar, 1970, str. 69, citirano prema: Marko Dragic, Zakopano zvono, Baska voda: Mala nakladna kuca Sveti Jure, 1996., str. 52.

15 Glasnik, nav. dj. str. 355.

16 K. Rotim, Siroki Brijeg (monografija), Siroki Brijeg, 1994., str. 413.

17 Isto, str. 305.

18 isto, str. 304-307.

19 Isto, str.29. Podrijetlo i znacenje imena Uzarici nalazi se uz selo Jare. Ta dva sela prozvana su, najvjerojatnije, tim imenima po “jarama” (stajama), tj. po okupljalistima i boravistima stoke. Naime, Skok, na kojeg se poziva Radoslav Dodig, rijec “jara” izvodi od talijanizma “ara”, latinski “hara” sto znaci staja, boraviste za stoku (usp. Hardomilja. Prošlost, ljudi, običaji (gl. urednik Jure Rupcic Ivanov), Hardomilje, 1998, str. 97. Za B. Klaić rijec “jar” ima isto znacenje kao i rijec “ahar” (turcizam “ahyr”) a znaci staja, konjusnica, dvor, gostinjska soba, usp. B. Klaic, Rjecnik stranih rijeci, MH, Zagreb, 1978, str.27. Imenima mjesta, dolina, uvala i planina redovito odgovara stvarnost koju izrazavaju. Tako je i planina Trtle iznad Uzarica po svojoj prilici prozvana tim imenom po brojnim oborima, torovima, stajama (jarama), boravittima za stoku, a povezana je s glagolom trti, usp. Hardomilje, nav. dj. str. 97.

20 Isto,str. 28-29. Fra Zarko Ilic, u svojoj knjizi: Hercegovina u crkvi, Duvno 1974., donosi vrlo vazne i zanimljive podatke o demografiji, kulturi i vjerskom zivotu u Hercegovini. Zahvaljujuci njegovoj knjizi Hercegovina je postala poznatija mnogima.

21 Isto, str. 30.